„Sklonost prema tajanstvu brojeva iznimno je rijetka, ali kada osoba onog spola koji se, prema našim običajima i predrasudama, mora susresti s beskrajno više poteškoća nego

muškarci kako bi se upoznala s tim trnovitim istraživanjima, ipak uspije prodrijeti u najopskurnije dijelove toga, onda nesumnjivo posjeduje najplemenitiju hrabrost, vrlo izniman dar i nadmoćan um.“ – ovoje je citat iz pisma Gaussa upućenog Marie- Sophie Germain koja je morala promijeniti identitet kako bi se dopisivala sa čuvenim matematičarem i raspravljala o matematici i znanstvenim otkrićima.

Drama “Dokaz” tematizira kakav je položaj žene u suvremenoj znanosti, te ima li žena danas pravo na posebnost, različitost i genijalnost. Catherine, centralna junakinja naše priče kći je čuvenog matematičara, koji je veliki doprinos matematici dao na tri polja, a posebice teoriji igara. Catharine je živjela uz oca i za oca, brinula se za njega, u njegovim dobrim i lošim životnim fazama, odrekla se studiranja matematike i i vlastite znanstvene karijere, za razliku od svoje sestre Clare, koja se posvetila karijeri deviznog analitičara i odselila iz obiteljske kuće u Chicagu u New York. No može li se strast za istraživanjem zatomiti, potisnuti? Može li se čovjek odreći svoje prirode?

Nakon očeve smrti ostalo je sestrama stotinu ispisanih bilježnica i stara trošna kuća. Bilježnice i u noćnim satima, pregledava Harold, doktor matematike, koji je izuzetno cijenio svog nekad lucidnog profesora Roberta, vjerujući da će u njima pronaći još koje zrno profesorove matematičke genijalnosti, dok je Catharine uvjerena da su bilježnice dokaz kako je njen otac pisao kompulzivno, obuzet šiframa koje su mu slali vanzemaljci uz sve druge šifrirane poruke koje je želio dokučiti ne bi li spoznao razlog i smisao svog postojanja i trajanja nakon velikih matematičkih otkrića do kojih je došao u ranoj fazi svoga života.

Jutro nakon sprovoda, i nakon burne noći Catharine Haroldu daje ključ ladice očeva radnog stola, u kojoj on pronalazi bilježnicu u kojoj je na četrdesetak strana izveden revolucionarni dokaz o prostim brojevima. No tko je autor tog dokaza i kako se autorstvo može dokazati – pitanje je koje traži odgovor.

Ova majstorski napisana drama uzbudljiva je i potresna. Kroz intimne odnose progovara o povjerenju koje razvijamo jedni prema drugima, odnosno kako i zašto gubimo povjerenje jedni u druge i kako osobe stječu ili pak gube vjerodostojnost. - Robert Raponja

Tekst: David Auburn

Režija: Robert Raponja

Igraju: Igor Golub, Sara Lustig, Goran Vučko, Mirna Ostrošić, Silvijo Švast

”REALISTI” ISPRAĆENI STAJAĆIM OVACIJAMA

”Teatar Exit ima novu hit-predstavu – Realiste, kabare kojem se može predvidjeti ‘sudbina’ primjerice Njuški ili do sada nedostižnih Kauboja, definitivno najvećeg hita ovog kazališta. Subotnja premijerna publika ispratila je Realiste stajaćim ovacijama. I bilo je zasluženo, zbog nevjerojatne glumačke energije koja se vratila u kazalište koje od svojih početaka inzistira na glumačkoj izvrsnosti. Tekst Jure Karasa, nije nepoznat zagrebačkoj kazališnoj publici, jer Realiste smo gledali na Danima satire, štoviše – u izvedbi SNG Nova Gorica i u režiji Tijane Zidajnič, bila je to i pobjednička predstava Dana satire 2019. godine. Ovi zagrebački, exitovski “Realisti” su čak i bolji od toga. Možda su i najbolja stvar koja nam se mogla dogoditi u ovim crnim vremenima, predstava u kojoj publika uživa, smije se od početka do kraja, ali smije se na vlastitom sudbinom i nadasve pametnim prikazom naše stvarnosti. Redatelj Matko Raguž i koreografkinja Ksenija Zec stvorili su okvir za glumačke akrobacije i nevjerojatnu zajedničlu igru petoro mladih glumaca. Oni su: Domagoj Ivanković, Nika Ivančić, Nikola Nedić, Rok Jurčić i Fabijan Komljenović.”

Bojana Radović (Večernji list)